{"version":"1.0","type":"rich","provider_name":"Acast","provider_url":"https://acast.com","height":250,"width":700,"html":"<iframe src=\"https://embed.acast.com/$/64145d3dd7071d00113d226e/6a0ae1570bb7fec0e3560e87?\" frameBorder=\"0\" width=\"700\" height=\"250\"></iframe>","title":"Amerika i Zapad u kineskoj zamci","thumbnail_width":200,"thumbnail_height":200,"thumbnail_url":"https://open-images.acast.com/shows/64145d3dd7071d00113d226e/1779097927528-84fcdc4f-9d18-41af-8e59-172ee0f9c00b.jpeg?height=200","description":"<p>Samit Donalda Trampa i Si Đinpinga u Pekingu nije bio istorijski, kako je želeo da ga predstavi američki predsednik, jer nisu postignuti dogovori koji bi promenili pravac relacija Vašingtona i Pekinga, štaviše samo je utvrđeno ono što se zna već godinama: Tajvan je crvena linija i Pekinga i Vašingtona.&nbsp;</p><p><br></p><p>Tramp je pre devet godina bio poslednji stanovnik Bele kuće u zvaničnoj poseti Kini. Od Trampovog boravka u Pekingu u jesen 2017. godine američko-kineski odnosi su na nizbrdici. Trgovinski rat, pandemija kovid-19 raširena u Vuhanu, lansiranje kineskih balona za špijuniranje iznad SAD, tenzije oko Tajvana, proxy war u Ukrajini i na kraju carinski rat, doprineli su da relacije između dve zemlje budu najhladnije od uspostavljanja veza u režiji Henrija Kisindžera i Džou Enlaja na početku sedamdesetih.</p><p><br></p><p>Udaljavanje Vašingtona i Pekinga vidljivo je i kroz broj susreta i telefonskih razgovora predsednika dveju država. U prvoj deceniji ovog veka, američki i kineski šefovi država čuli su se, u proseku, šest puta godišnje, u drugoj deceniji taj prosek je pao na četiri i po, a u ovoj deceniji sveden je na 2,5.</p><p><br></p><p>🎧 Samo za vas koji pratite ovaj podkast</p><p><br></p><p>🌍 Iskorisitite kupon GEOREPORT na sajtu   https://velikeprice.com/georeport-special-action/ i čitajte Velike priče sa 60% popusta 🌍</p><p><br></p>","author_name":"Velike priče"}