{"version":"1.0","type":"rich","provider_name":"Acast","provider_url":"https://acast.com","height":250,"width":700,"html":"<iframe src=\"https://embed.acast.com/$/6400a8ee51741c0011b4d375/6720ba5c2daf194541fb384f?\" frameBorder=\"0\" width=\"700\" height=\"250\"></iframe>","title":"Šta popularne serije govore o nama","thumbnail_width":200,"thumbnail_height":200,"thumbnail_url":"https://open-images.acast.com/shows/6400a8ee51741c0011b4d375/1730198206368-eec4cb19-f7b6-4eff-89b1-38dcbfbca513.jpeg?height=200","description":"<p>U novoj epizodi podkasta “Kako da izgradite dobar život” sa psihijatrom&nbsp;Mihailom Ilićem&nbsp;sa Instituta za mentalno zdravlje Srbije i&nbsp;Ivom Branković, psihoterapeutkinjom, psihološki smo pretresli neke od najboljih i najpopularnijih serija (a i filmova).</p><p><br></p><p>Koliko serije mogu pomoći da bolje prepoznamo neke psihološke pojave i procese (da možda prepoznamo stvarnog psihopatu), šta popularne serije govore o nama i šta možemo da naučimo iz likova i problematike sadržaja koju bindžujemo?</p><p><br></p><p>“Sve”, reći će Mihailo na početku.</p><p><br></p><p>Oduvek su umetnici razumeli bolje ljudsku prirodu nego naučnici. “Često pominjem Frojdovu izjavu o tome kako nije on otkrio nesvesno, već umetnici i filozofi, a da je on samo otkrio naučni pristup kako se to izučava. Kroz umetnost učimo o životu možda bolje nego iz bilo kog drugog izvora”, objasnio je Mihailo.</p><p>Bilo je priče o svemu pomalo – od “Sopranosa”, preko “Monsters” i “Baby Reindeer”, “Succession”, “The Bear”, “Severance”, “Scenes from Marriage”, pa do “Dr Haus” i “Sex &amp; City”, čak se setismo i “Ali Mekbil”, pa zamalo da se vratimo do “Dinastije” i psihološke analize lika Adama Karingtona (nismo).</p><p><br></p>","author_name":"Velike priče"}